Ako preskačete prvi jutarnji obrok podložniji ste pretilosti, dijabetesu i visokoj razini šećera. Svakodnevno doručkovanje može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, izvijestila je Američka asocijajacija za zdravlje srca (AHA).

Konzumiranje obilnijeg obroka s više kalorija tokom jutra, a manje hrane navečer može smanjiti opasnost od srčanog i moždanog udara te ostalih kardiovaskularnih oboljenja, kažu američki ljekari.

“Važno je razmisliti o tome što jedemo, no jednako važno je i u koje doba dana jedemo”, smatra dr. Marie-Pierre St-Onge, nutricionistica i znanstvenica na njujorškom univerzitetu Columbia i voditeljica grupe koja je napisala smjernice o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.

St-Onge iznosi podatak po kojemu 30 posto Amerikanaca svakodnevno preskače doručak. Kod svih onih koji ga svakodnevno konzumiraju zabilježen je manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja poput visokog holesterola ili visokog krvnog pritiska. Osobe koje preskaču prvi jutarnji obrok podložnije su još nekim rizičnim faktorima poput pretilosti, dijabetesa i visokog nivoa šećera.

Vrijeme obroka važno je zbog unutarnjeg sata organizma

Strogo se držite dijete, a kilogrami se i dalje ne tope: tajna se krije u vremenu konzumiranja hrane

Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutrašnjeg sata organizma. Primjer, tokom noći šećeri se ne prerađuju tako dobro kao tokom dana. Zbog toga su radnici koji rade u noćnim smjenama podložniji riziku od pretilosti i srčanih oboljenja od onih s tipičnim dnevnim radnim vremenom.

“Ranije studije pokazale su da je doručkovanje povezano s manjom tjelesnom masom i zdravijom prehranom te istovremeno s manjim rizikom od obolijevanja od kardiovaskularnih oboljenja”, rekla je dr. St-Onge.

Ne treba zaboraviti ni to da nije dobro pojesti bilo kakav jutarnji obrok, osobito ako je prekaloričan. Zdrav doručak bogat je voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mlijekom s malim udjelom mliječnih masti, piletinom i ribom, stoji u smjernicama. Dobra prehrana znači i ograničen unos u organizam crvenog mesa, soli i namirnica bogatih većim količinama šećera.

St-Onge savjetuje ranije planiranje obroka, osobito ako je riječ o zaposlenim osobama koje najčešće jedu “u hodu”.

“Obrok se može pripremiti i dan ranije. Može se raditi o jednostavnom smoothieju, muffinu od cjelovitih žitarica ili pločici od žitarica i meda. Savjet o konzumiranju većeg broja manjih obroka tijekom dana za mnoge je potpuno nerealan, jer se mali obrok vrlo brzo pretvori u obilan obrok i povećanje težine je neizbježno”, upozorava St-Onge.

Još jedna zamka, kad je posrijedi vrijeme konzumiranja hrane je večernji obrok. To je doba kad se u organizam često unose nepotrebne kalorije i s vremenom dobiva na težini jer ljudi najčešće jedu pred televizorom, kompjutorom ili tabletom.

Stoga dr. St-Onge savjetuje: “Kad završite večeru, kuhinja se ‘zatvara’. Ako vam je radni raspored prenatrpan i jedete tek kasno navečer, neka vaši obroci budu lagani.”