Tek što prođu snjegovi i završi sezona gripe, priroda nam zadaje sljedeći udarac. Proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem već i peludnom groznicom i sezonom alergija. Da li je uzrok čestih alergija sve veća zagađenost okoliša i razne hemijske tvari koje se dodaju hrani?

Šta izaziva proljetnu alergiju?

Riječ alergija grčkog je porijekla i znači „nenormalna reakcija“. Ta reakcija nastaje kad tijelo nenormalno reagira na inače neopasne tvari kao što su pelud, prašina, neke namirnice, lijekovi, životinjsko krzno, perje, boje, dim, biljke, plijesan, kemijska zagađenja, pa čak i izmet žohara i životinja.

Lančana reakcija nastaje kad imunološki sistem zamjeni neku neopasnu tvar s opasnim stranim napadačem. Imunološki sistem postaje pretjerano aktivan i proizvodi mnogo histamina. Histamin širi poput vlasi uske kapilare na membrani i time se povećava protok krvi, povećani  protok krvi uzrokuje otekline i kongestiju (oticanje).

Alergeni  (tvari koje izazivaju alergijsku reakciju) također uzrokuju da bijele krvne stanice počnu proizvoditi alergijska antitijela IgE (imunoglobulin). IgE molekule putuju krvotokom, dok se ne povežu s bazofilima, koje su glavno skladište histamina i serotonina. IgE alergijska  antitijela zatim izazivaju povećanu propusnost kapilara, a vodenasta tekućina iz krvi istječe i počinje curenje nosa, kihanje, suzenje očiju i začepljenost nosa.

Uz nos mogu biti zahvaćeni i drugi organi kao što su ždrijelo, spojnica oka, sinusi, pluća (astma), koža.

Kod sinusitisa sluznica otiče i proizvodi veće količine sluzi. Oticanje sluznice dovodi do suženja kanalića, što sprječava normalno otjecanje sluzi prema nosnoj i usnoj šupljini. Sluz koja se nakuplja u velikoj količini unutar sinusa pogodno je tlo za razvoj bakterija, virusa i gljivica koje dolaze do nosa i grla i pogoršavaju poremećaj. Cilj liječenja sinusitisa je uspostava prohodnosti nosnih putova, ograničavanje ili uklanjanje izvora upale i uklanjanje boli.

Prirodni antialergici

Rješenje se nalazi u prirodi – divlji krastavac (porodica Cucuribitacea) je korišten kao ljekovita biljka više od 2000 godina na području oko sredozemnog mora i sjeverne Afrike, ali i u Dalmaciji i Istri. Sok od plodova divljeg krastavca koristi se i u službenoj medicini zbog svog jakog protuupalnog djelovanja.

Što se tiče prehrane treba jesti hranu koja jača obrambeni sistem:

Đumbir je poznat kao antialergik i pomaže u smanjenju izlučivanja sekreta.

Zeleni čaj zbog polifenola i jakog antioksidansa epigalokatehina snižava nivo histamina u krvi.

Vitamin C jača prirodnu obranu tijela od prekomjernog lučenja histamina koji se kod alergija oslobađa. On može čak za 30% smanjiti izlučivanje histamina, a kalcij stabilizira pričuvne stanice histamina te tako smanjuje izlučivanje tog hormona koji uzrokuje svrbež.

Uz vitamin C istaknula bih i kvarcetin koji nosi naziv “kralj flavonoida“ i djeluje antihistaminski, a preporučuje se za liječenje peludne groznice i drugih alergija.

Plava riba (skuša, sardina, tunjevina, losos) bogata je omega-3 esencijalnim masnim kiselinama koju bi trebalo konzumirati što češće, jer ima protuupalna svojstva.

Sjemenke suncokreta zbog vitamina E i minerala selena smanjuju upalnu reakciju organizma i djeluju antioksidativno.

Pokušajte smanjiti unos masne, rafinirane hrane te hrane bogate šećerom, uz povećan unos mahunarki, luka, kupusa i bijelog luka.