Češanje kože može da ukaže na određene poremećaje u organizmu ili bolesti, nekad je pokazatelj rada imunog sistema u tijelu i može da se ispolji kao mehanizam odbrane.

Naime, mogućnost dobijanja osipa i svraba kože zavisi od količine kolagena koji osoba ima u koži, a nju određuju lične genetske predispozicije.

Prvo što stručnjacima pada na pamet kad nas svrbi određeni dio tijela jeste ubod nekog insekta ili pauka, jer se na ubodenom mjestu često javlja svrab koji je u tom slučaju tjelesni mehanizam odbrane tijela od uboda.

Stručnjaci ukazuju da, ako se osoba počeše po tom mjestu, podstiče cirkulaciju krvi i tako omogućava veći priliv odbrambenih ćelija u krvi na to mjesto.

Kod mnogih ljudi se u stresnim situacijama pojavljuje svrab koji ne mora da bude lokalizovan na jednom mjestu, već se može kretati po cijelom tijelu, a psihološki uzrokovan se smanjuje i povećava zavisno od nivoa stresa.

Svrab prati i suhu kožu, što je izraženo u hladnim, zimskim mjesecima, iako može biti i posljedica ekstremno visokih temperatura tokom ljeta, kada kožu treba što više vlažiti. Koža je, također, posebno podložna raznim alergijskim reakcijama, tako da svrab može biti posljedica raznih hemikalija iz kozmetičkih preparata, sastava odjeće koja se nosi i hrane koja se jede, a na koju je osoba alergična.

Također, češanje može biti i reakcija na razne bolesti, među kojima su ovčje boginje, psorijaza ili dermatitis, a mnogo ozbiljniji uzrok su bolesti unutrašnjih organa jetre, bubrega, štitne žlijezde.

Stručnjaci savjetuju da, ako češanje traje duže od dvije sedmice, treba posjetiti doktora da bi se otkrio uzrok i da bi se, ako je potrebno, dobila odgovarajuća terapija.